Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegija, zastupnici, dame i gospodo, kolege iz Vijeća ministara. Što se stanja migrantske krize tiče, ja ću iznijeti osnovne podatke koji ilustruju i obim i sadržaj problema sa kojim se suočavamo, a dostaviću i detaljnu pisanu informaciju. Dakle, od kraja 2017. godine pa do danas BiH se našla na jednoj pomjerenoj migrantskoj ruti preko Zapadnog Balkana prema zemljama Zapadne Evrope, u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na neke ranije trendove priliv migranata je smanjen prvenstveno zbog prisustva pandemije COVID-19. Dakle, smanjen je otprilike za nekih 39%, jer je u ovom periodu registrovano 11.292, a u istom periodu prošle godine bilo je registrovano 18.399 migranata. Većina migranata u toku ove godine dolazi iz Afganistana, otprilike njih 27%, pa onda ide Pakistan sa oko 23% participacije u tom ukupnom broju migranata koji se kreću preko Bosne i Hercegovine, onda ide Bangladeš sa 19%, Maroko sa 10%, Irak sa 4,5 i onda se na toj listi takođe nalaze i Iran i Tunis i Alžir, Egipat i neke druge zemlje Bliskog istoka i centralne Azije. Da bismo shvatili njihov status od ovih 11.292, koji su registrovani od Službe za poslove sa strancima tokom ove godine, njih 10.738 izrazilo je namjeru da podnesu zahtjev za azil. Izražavanjem ove namjere migranti dobijaju tzv. registracijski karticu i u odnosu na mnoge odredbe međunarodnog prava stiču mogućnost i pravo da uživaju mnoge elemente međunarodne zaštite ili prava iz seta međunarodnih ljudskih prava i sloboda. Međutim, od ovih skoro 11 hiljada samo je njih 185 zaista podnijelo zahtjev. Ovo govorim iz razloga, ovo je važna činjenica da migranti praktično manipuliraju tim institutom podnošenja zahtjeva za azil, a kasnije ustvari ne podnose taj zahtjev i od Službe za azil sam dobio informaciju da je tokom prošle godine u slučaju jedne porodice taj postupak priveden kraju i kad su ih pozvali da obave zadnji razgovor prije izdavanja azila, oni su im se javili i kazali da su već tri mjeseca u Švedskoj. Dakle, Bosna i Hercegovina u tom smilu ne predstavlja državu koja je, prema svemu ovome što smo u prethodne tri godine mogli da vidimo, zanimljiva kao konačna destinacija, odnosno krajnje odredište za migrante koji fluktuiraju ovim prostorom. Imamo, dakle, taj fenomen zloupotrebe sistema azila, imamo činjenicu da je istočna granica prema Srbiji i Crnoj Gori porozna, ali je to slučaj i sa drugim granicama na ovoj ruti. Međutim, preduzeti su napori da se Granična policija, koja nije dovoljno kapacitirana, da kvalitetno i efektivno kontroliše istočnu granicu pojača, tako da je u dosadašnjem periodu MUP RS sa 80 pripadnika pomagao Graničnoj policiji u radu, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa nekih 40 i SIPA sa 10 svojih pripadnika, s tim što se tu njihovo prisustvo ovih agencija pojačava i upotrebom određenih tehničkih sredstava čime se nešto pojačava kvalitetnije i sadržajnije efekat kontrole granice. Svo to pojačanje mjera daje određene rezultate, tako da u posljednjih par sedmica imamo jedan vidan trend opadanja broja migranata koji se propuštaju kroz granicu Bosne i Hercegovine na istoku i borave na prostoru Bosne i Hercegovine. Migranti koji borave na prostoru Bosne i Hercegovine smješteni su u Imigracijskom centru u Istočnom Sarajevu, Azilantskom centru u Delijašu, to su kapaciteti Ministarstva sigurnosti. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ima Izbjegličko-prihvatni centar Salakovac i Readmisijski centar u Mostaru i imamo privremene prihvatne centre u Sarajevu su to Ušivak i Blažuj, na prostoru Unsko-sanskog kantona to su Sedra, Bira, Miral i Borići i otvoren je tokom pandemijske krize šatorski kamp Lipa. Od ukupnog broja ovih migranata koji se trenutno nalaze, a 10. septembra ove godine Služba za strance je registrovala ukupno 6.101 migranta, od tih 6.101 migranta njih 5.930 se nalazi u privremenim prihvatnim centrima. U okviru Ministarstva sigurnosti postoji Koordinacijsko tijelo za pitanje migracija koje djeluje kao operativni štab i ono sa svim agencijama za primjenu zakona i mupovima, odnosno policijskim snagama na različitim nivoima koordinira aktivnosti u kontroli ulaska, kretanja i boravka migranata na prostoru Bosne i Hercegovine, ostvaruje saradnju sa velikim brojem državnih tijela, nevladinih organizacija i posebno sa međunarodnim organizacijama koje su u bavljenjem ovim pitanjima veoma aktivne i višestruko pomažu organizacijski, finansijski, stručno u tretmanu različitih kategorija migranata koje imamo na ovom prostoru. U toku je ažuriranje Plana aktivnosti i mjera za efikasno upravljanje migrantskom krizom, a ključni izazovi koji su u pogledu daljeg uspješnog upravljanja kretanjem i boravkom migranata na prostoru Bosne i Hercegovine, vezani su za jačanje institucija države i ravnomjeru raspodjelu migrantskog izazova u različitim institucijama države, različitim dijelovima države u pogledu teritorije i u pogledu angažmana u rješavanju ovog važnog pitanja. Sljedeći fokus je na što kvalitetnije zatvaranje istočne granice i smanjenju daljeg priliva migranata za šta nam je potrebno jačanje kadrovskog i materijalno-tehničkog kapaciteta Granične policije i u tom smislu Vijeće ministara je na svojoj perthodnoj sjednici donijelo odluku da se primi 300 pripadnika, od čega 250 graničnih policajaca i 50 mlađih inspektora, nadam se da će ovaj trend da se nastavi i da će dati potrebne efekte u smislu kontrole istočne granice, kao i najavljena pomoć u tehničko-materijalnim sredstvima, kvalitetnim dronovima, prostornim, termalnim i drugim osmatračkim napravama koje očekujemo od Evropske unije. Dalje, treba na sličan način jačati i sve druge agencije za primjenu zakona koje učestvuju u kontroli i ulaska i kretanja i boravka migranata, urediti sistem identifikovanja migranata što još uvijek ostaje jedno vrlo problematično pitanje, jer u regionu praktično mi jedini vršimo biometrijsku identifikaciju, koja je tu negdje i završena zato što manje od 1% migranta koji ulaze na prostor Bosne i Hercegovine ima bilo kakvu vrstu identifikacijskog dokumenta iz svoje zemlje porijekla. Eventualno neki od njih imaju neku vrstu identifikacije iz zemlje prethodnog boravka, ali po pravilu oni odbacuju i ne nose sa sobom ni tu vrstu dokumenata. Treba dodatno podići kvalitet instituta azila da ne bi bilo daljih zloupotreba. Sa pravosudnim sistemom treba urediti procesuiranje migranata zato što imamo jedan trend porasta učešća migranata u različitoj vrsti kaznenih krivičnih djela. Očekujemo da ćemo unaprijediti saradnju sa svim zemljama na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, bilateralnu saranju sa susjedima, da ćemo pojačati saradnju sa institucijama Evropske unije koje se bave ovim pitanjem i isto tako smo na tragu da realizujemo neke od sprozuma o readmisiji sa zemljama porijekla i prvi slučaj je da je prije neke tri sedmice Vlada Pakistana izrazila namjeru da potpiše sporazum o readmisiji. Podsjetiću vas, ovi sporazumi su započeti, odnosno upućeni zemljama iz koje migranti dolaze, prije desetak godina, možda koju godinu prije ili kasnije, većina njih ne želi da potpisuje ove ugovore zato što im oni ne odgovaraju, ali evo imamo sad pozitivan nekakav znak iz Pakistana, koji je izrazio namjeru da potpiše ovaj ugovor. Ja bih u ovom odgovoru toliko, nadam se da je dovoljnog sadržaja, ako bude dodatnih pitanja možemo to u pisanoj formi.