Zahvaljujem predsjedavajući. Dakle, radi se o tome da smo mi iz SDA na prošloj sjednici glasali protiv hitne procedure kako bi dobili dodatno vrijeme da iščitamo Zakon i da u okviru pravnog savjeta damo neke primjedbe kako bi eventualno popravili taj Zakon i pristupili njegovom usvajanju. Dakle 16. decembra je opozicija sa područja entiteta Republika Srpska predložila Zakon koji je za nas tada bio vidljiv, je li, prvi put, ali i za članove VSTV-a tako da su prve reakcije i samog VSTV-a bile prilično negativne. Ključna primjedba, je li, između ostalog članovima VSTV-a je bila vezana za član 233. prijedloga gdje je propisano da će mandat trenutnih članova VSTV-a prestati nakon isteka prelaznog perioda u trajanju od šest mjeseci, a članovi VSTV-a koji su birani nisu preuzeli funkciju istu preuzimaju danom stupanja na pravnu snagu, prijedloga sa trajanjem mandata do kraja prelaznog perioda od šest mjeseci. Tako da su te opisane odredbe ocijenjene kao grubo ugrožavanje pravne sigurnosti i sigurnosti funkcionisanja sudske vlasti i Tužilaštva u cjelini. Također je bio prigovor i na član 234. Sutradan, je li, tri delegata u Domu naroda PSBiH, Dragan Čović, Nikola Špirić i Kemal Ademović su uputili u proceduru Prijedlog zakona o VSTV-u i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. jasno je, je li, i općoj i u političkoj javnosti da su to prijedlozi zakona koji su rađeni manje više u Ministarstvu pravde sa pređenim, je li, razlikama koje sugerišu da je neka prećutna saglasnost ipak postignuta na nivou koalicije koja ima ministre u Vijeću ministara, tako da u radu, je li, te redovne sjednice VSTV-a koja je održana 17.12. o kojoj smo je li govorili, nije razmatran prijedlog ta tri delegata, nego su razmatrani materijali koje je poslalo Ministarstvo pravde, koji su vrlo slični, je li, prijedlozima koje su uputila tri delegata i u principu uz određene rezerve, te materijale je podržao tada VSTV. Materijali Ministarstva pravde u članovima 233. i 234. predviđaju prijelazni period i mandat trenutnih članova VSTV-a da traje 12 mjeseci, ne propisuju ograničenja za članove koji su tek birani i koji preuzimaju funkciju danom stupanja na pravnu snagu novog zakona. Za provođenje zahtjeva minimalno entičke zastupljenosti predviđaju da bude ostvaren kroz odluku VSTV-a, ne kroz sistem žlijebanja kao što je predloženo u Prijedlogu opozicije. Dakle prema materijalima koji su došli iz Ministarstva pravde, VSTV bi nakon stupanja u pravnu snagu novog zakona svojom odlukom potvrdio trenutnu etničku i spolnu strukturu, te se sastav Vijeća vjerovatno ne bi promijenio. Odlukom o izmjenama Poslovnika o radu VSTV-a u januaru 2024. godine ukinut je sistem žlijebanja i zaleđena je trenutna etnička i spolna struktura, a protiv prednje navedene odluke su bili predstavnici Međunarodne zajednice najviše, je li, Delegacija Evropske komisije u BiH i Ambasada SAD-a i pod njihovim pokroviteljstvom zajednička koordinacija Udruženja sudija i tužilaca BiH je iznijela vlastite kritike odluke u ime struke, je li, što su javno dostupni podaci. Nadalje, kad je u pitanju sama forma Prijedloga zakona o VSTV-u koje imamo, je li, u Predstavničkom domu i u PSBiH, u Domu naroda, on djeluje da je u 95% identičan, ali u tih 5% su razlike koje postoje suštinske i političke prirode i one trebaju biti otklonjene. Članom 1. prijedloga Predstavničkog doma propisuje se da se uređuje organizacija i način rada VSTV-a BiH dok je u članu 1. Prijedloga Doma naroda propisano da sa ovim Zakonom potvrđuje VSTV- a BiH. U tački 15. Privremenog mišljenja Venecijanske komisije na Nacrt zakona o VSTV-u još od juna 2024. godine se navodi da u trenutno važećem Zakonu u istom članu propisuje se da istim osniva VSTV, te da Nacrt faktički po tom pitanju šuti, je li. Venecijanska komisija takođe preporučuje da se radi pravne sigurnosti to pitanje treba adresirati. Dakle, odredba iz Prijedloga Doma naroda kojom se potvrđuje kontinuitet VSTV-a je u skladu sa preporukama iz Mišljenja Venecijanske komisije, dok odredba iz Prijedloga Predstavničkog doma to nije. Članom 4. stav (5) Prijedloga Predstavničkog doma propisan je sastav Vijeća, u pravilu odražava sastav naroda BiH u skladu sa Ustavom BiH i polna zastupljenost u BiH. Prijedlog ostavlja Vijeću da Poslovnikom slično kako je sada uređen mehanizam provođenja, propiše odredbe putem kojih će se osigurati ispunjavanje ovih zahtjeva. Članom 4. stav (5) Prijedloga Doma naroda propisano je sa sastav Vijeća u pravilu održava sastav naroda u BiH u skladu sa Ustavom BiH pri čemu u Vijeću mora bit najmanje po četri člana svakog konstitutivnog naroda i dva člana iz reda Ostalih, te ne manje od osam članova jednog spola, je li. Nastavno naprednije, je li, navedeno, tačka 25. Mišljenja Venecijanske komisije navodi da Venecijanska komisija smatra da bi sastav ključnih institucija, sudske vlasti, Tužilaštva, Nezavisnog regulatora VSTV-a trebao biti takav da bude utemeljen isključivo na profesionalnim kriterijima. Dakle, Venecijanska komisija podstiče vlast da progresivno krenu naprijed i da izvršne otklon od etničkog pristupa da sistem imenovanja članova VSTV-a baziraju na ličnim i na profesionalnim kompetencijama kandidata. Nadalje, tačka 26. Mišljenja Venecijanske komisije navodi da se preporučuje dopuna člana 5. stava (5) sadašnjeg Nacrta na način da u sastav VSTV-a te sudske vlasti u Tužilaštva u cjelini uđu predstavnici naroda BiH, dakle u Nacrt da se ugrade odredbe člana 9. stav (3) Ustava BiH. Nadalje u vezi sa citiranim preporukama iz Mišljenja Venecijanske komisije navedenim u tačkama 3. i 4., je li, izvodi se zaključak da Venecijanska komisija upućuje na dosljednu primjenu člana 9. stav (3) Ustava BiH koji mi tumačimo kao proporcionalno predstavljanje sukladno, je li, Popisu stanovništva iz ’91. godine. Također, poučeni iskustvom da većina u VSTV-u može da promjeni Poslovnik prema vlastitoj volji, insistirali smo da se ubuduće u novi zakon o VSTV-u ugradi mehanizam provođenja ovog ustavnog načela, dakle da se ne ostavlja na diskrecionu ocjenu većine u VSTV-u i njihovog Poslovnika, dakle, o radu. U vezi sa prednje navedenim, jasan je dvosmislen zaključak, da prijedlog Predstavničkog doma zadržava trenutno stanje, prijedlog Doma naroda uvodi mehanizam provođenja, određuje minimalne etničke kvote, kvotu raspoređuje paritetno, ne proporcionalno kako bi trebalo u skladu sa članom 9. stav (3) Ustava, dakle niti nijedno rješenje u kojem nije garantovano proporcionalno predstavljanje za nas nije prihvatljivo. Članom 5. stav (5) Prijedloga Predstavničkog doma se propisuje da jednog člana Vijeća imenuje Predstavnički dom PSBiH, članom 5. stav (5) Prijedloga Doma naroda propisuje se da jednog člana Vijeća imenuje i Predstavnički dom PSBiH. To su dakle bitne razlike, je li, u odnosu na ponuđena rješenja. Članom 6. stav (1) Prijedloga Predstavničkog doma propisuje se da za člana Vijeća ne može biti izabrana osoba koja je prethodna dva puta bila član Vijeća, kao ni osoba koja je prethodno razriješena dužnosti člana Vijeća u skladu sa ovim Zakonom. Nadalje, je li, članovima 234. stav (6) Prijedloga Predstavničkog doma propisuje se ograničenje propisano odredbama člana 6. stav (1) itd. Prijedlog Predstavničkog doma dalje računa prethodne mandate sa čime se onemogućava kandidatura onih koji su već odslužili dva mandata u VSTV-u. Prijedlog Doma naroda uspostavlja novo stanje prema kojem će se smatrati da lica nikada nisu prethodno birana u Vijeće, te nema prepreka da prema novom zakonu ponovno budu birana. Nadalje, Mišljenje Venecijanske komisije, je li, tačka 5. se kaže da Privremeno mišljenje, Komisija navodi dva osnovna razloga zbog koji se odlučila da sačini ovo Privremeno mišljenje. Prvi – da imaju vrlo kratko vrijeme da analiziraju, je li, u pravnom smislu Nacrt koji je složen. I drugi razlog – prema sastavu komisija i sadržajnim kumulativnim okolnostima, dakle Zakon još uvijek nije završen jer je cijelo poglavlje prelaznih i završnih odredbi nedostaje. S tim u vezi, dakle, mogućnost se stavlja zahtjev prema Venecijanskoj komisiji koja treba da dostavi mišljenje na kompletan Prijedlog zakona uključujući i prelazne i završne odredbe koje Ministarstvo pravde manje više u tim prijedlozima da li namjerno ili nenamjerno izostavilo. Nadalje, član 24. Prijedloga Predstavničkog doma propisuje se zabrana prijavljivanja na upražnjena mjesta u sudskoj vlasti i Tužilaštvu kao i entitetskim ustavnim sudovima članu Vijeća za vrijeme trajanja mandata i jednu godinu nakon prestanka mandata. Član 24. Prijedloga Doma naroda propisuje identične odredbe s tim da je u prijedlogu Predstavničkog doma izvršeno nabrajanje redovnih sudova i tužilaštava, dok u Prijedlogu Doma naroda to nije slučaj. Tako da je to još jedna bitna razlika. Nadalje, član 32. Prijedloga Predstavničkog doma propisuje definiciju sukoba interesa u istovrsnom tekstu i sadržaju kao i u članu 32. Prijedloga Doma naroda. Obje definicije daju bitan nazadak u smislu ostvarivanja nivoa reformi za vrijeme koje je bilo, je li, u prethodnom periodu u odnosu na trenutnu situaciju. Nadalje, tačka 67. Mišljenja Venecijanske komisije navodi se da odredbe propisane široko i neprecizno na način da mogu uticati ili mogle bi uticati, svaka materijalna ili nematerijalna korist u svom posljednjem Mišljenju, dakle u ovoj materiji, se daju preporuke da se preciziraju definicije konflikta interesa na jasan, precizan i predvidljiv način. Tako da Venecijanska komisija ponavlja dakle preporuke da se posebno u vezi sa članom 30. stav (4) uzme u obzir ugrađivanje mehanizama kojim se utvrđuje da li postoji sukob interesa i kojem bi se tijelu člana Vijeće moglo obratiti u takvim okolnostima. Postoji dakle niz definicija koje su propisane u oba prijedloga koje nisu jasne, nisu precizne, koje ostavljaju proces za dvojaka i prozirna tumačenja, ne pružaju dovoljno garancija za očuvanje integriteta, nezavisnosti, samostalnosti, sprečavanje sukoba interesa, borbe protiv korupcije u institucijama VSTV-a. Nadalje, član 233. stav (1) Prijedloga između ostalog je propisano da članovi Vijeća koji se zateknu na toj poziciji na dan početka primjene ovog Zakona nastavljaju obavljati funkciju člana Vijeća u periodu od šest mjeseci od dana početka primjene ovog Zakona. Član 233. stav (1) Prijedloga Doma naroda su identične odredbe, s tim da je period umjesto šest produžen na 12 mjeseci, dakle Mišljenje je VSTV-a da je nemoguće u roku od šest mjeseci donijeti sve pravilnike, je li. Tako da u suštini, zahvaljujem na ... za vrijeme, ostaju dakle otvorena pitanja, pogotovo pitanje pravnog lijeka i dvostepenosti u postupku odlučivanja u imovinskim izvještajima nositelja sudske vlasti. Vidjeli smo proteklih dana da je Sud BiH stavio van snage VSTV-ovo poništenje imenovanja Elvedine Omerhodžić, tužiteljcu Tužilaštva Kantona Sarajevo, i mišljenje je dakle predsjedavajućeg VSTV-a u vezi s tim slučajem. Ono što je u konačnici naš stav jeste da je neophodno sačekati stav Venecijanske komisije kako bismo mirne savjesti usvojili ovaj Zakon koji u principu je dobra osnova da bude usvojen jer je tehnički lakše ga popraviti