Zahvaljujem predsjedavajući. Uvažene kolege moram da kažem da smo u okviru ove preduge pauze, koja je poprilično mrcvarila vjerovatno sve nas ovdje, a i vas vjerovatno takođe, Klub poslanika SNSD-a je uložio amandman na Zakon koji je sada u drugom čitanju po hitnoj proceduri na dnevnom redu, na član 111. da se taj član 111. briše. Moram da kažem i u toku prošle sedmice kada smo razgovarali o samom sadržaju Zakona, i tu je kolega Kojović sigurno neko ko će potvrditi, je bio i uslov naš ovaj član 111. Kolega Kojović je pokušao da nađe neko rješenje, bio je tu i kolega Čavara, nama to rješenje ne odgovara. Takođe moram da kažem da je i kolega Babalj takođe prisustvovao i isto tako upoznat sa ovom spornom odredbom člana 111. Nažalost, naš amandman nije dobio podršku Ustavnopravne komisije. E sad imam potrebu da obrazložim zbog čega je bitan amandman, možda kolegama poslanicima iz Federacije nije bitan, jer kada je u pitanju prenos nadležnost sa nivoa Federacije na nivo BiH očigledno, evo za ove dvije godina koliko sam u Predstavničkom domu, vi za to ne marite, ali to je vaše pravo i mi vam pravo to niti možemo, niti hoćemo da osporavamo, ali ono što jeste obaveza nas poslanika iz Republike Srpske da štitimo ustavne nadležnosti i zakonom zagarantovane nadležnosti institucija Republike Srpske i to moramo da činimo svi. Ja vjerujem da će kolege iz opozicije danas ne dozvoliti da se izvrši prenos nadležnosti, sada ću objasniti. Član 111. kaže – Zastupanje nosilaca podataka: „Nosilac podataka ima pravo dati ovlaštenje neprofitnom organu, organizaciji ili udruženju osnovanom u skladu sa zakonom, čija svrha osnivanja je ostvarivanje ciljeva od javnog interesa i koje aktivno u oblasti zaštite prava i sloboda nosioca podataka u vezi sa zaštitom ličnih podataka, da u njegovo ime ostvaruje prava iz član 108, 109. i 110. ovog Zakona, kao i da u njegovo ime i za njegov račun ostvaruje pravo na naknadu štete.“ Dakle, imamo situaciju gdje neprofitna organizacija je zakonom, ovim Zakonom ovlašćena da, između ostalog, u parničnom postupku, samo kao jedan od primjera, zastupa pred sudom stranku, a to potvrđuje član 111. se poziva na član 110. koji kaže, pardon – Pravo na djelotvorno pravno sredstvo protiv kontrola podataka i obrađivača: „Nosilac podataka ima pravo na sudsku zaštitu protiv kontrolora podataka ili obrađivača, ako smatra da su zbog obrade ličnih podataka prekršena njegova prava iz ovog Zakona ili ukoliko nije koristio pravo na pritužbu agenciji iz člana 108. stav (1) ovog Zakona.“ Postupak sudske zaštite, ove koje sam naveo, vodi se u skladu sa zakonima kojim se uređuje parnični postupak. Parnični postupak je isključiva nadležnost pravosuđa u entitetima i u Brčko distriktu i regulisana je zakonima o parničnom postupku Republike Srpske, Zakonom o parničnom postupku Federacije i Zakonom o parničnom postupku Brčko distrikta. Zakon o parničnom postupku Republike srpske član 300. ili Glava XII to kaže punomoćnici, odnosno tačnije član 301. kaže: „Punomoćnik može biti advokat, advokatsko društvo ili zaposleni kod službe za pružanje besplatnu pravnu pomoć“, dakle, stranka ima pravo na besplatnu pravnu pomoć u skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći i u Republici Srpskoj i u Federaciji u skladu sa agencijama koje su osnovane u Republici Srpskoj i u Federaciji, „i za pravna lica zaposlena kod tog, dakle, pravnog lica, a za fizička lica može da bude bračni, vanbračni drug itd.“ Da ne citiram sad dalje odredbe ovog Zakona. Dakle, ovim Zakonom je uzurpirana nadležnost iz Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, iz Zakona o advokaturi, jer taj Zakon o advokaturi opet nije na nivou BiH već imamo Zakon o advokaturi Republike Srpske, Zakon o advokaturi Federacije, Zakon o advokaturi Brčko distrikta. Uzurpirana je nadležnost iz Zakona kojim se uređuje pitanje pružanja besplatne pravne pomoći strankama koje nemaju dovoljno novčanih sredstava da, između ostalog kako je to navedeno i u Zakonu o parničnom postupku, mogu da ih zastupaju nadležni organi, a ne nevladina organizacija. U krivičnom postupku kada dođete pred sud ne može neka nevladina organizacija da zastupa lice već može punomoćnik koji je advokat, ako lice nema dovoljno novčanih sredstava ili je lošeg materijalnog stanja onda u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku sud po službenoj dužnosti određuje tom licu koje je osumnjičeno advokata da ga zastupa po službenoj dužnosti. Po ovom Zakonu, po ovom članu Zakona, zbog toga je on bio neprihvatljiv, to kolega Kojović zna i kolega Babalj, jer smo pričali o tome i objašnjavali koliko je ovo sporno, direktno se oduzima nadležnost Republici Srpskoj i Federaciji. Opet kažem Federacija kako hoće, mi iz Republike Srpske to ne možemo i ne smijemo dozvoliti. Ja zaista očekujem od poslanika iz Republike Srpske da se ne dozvoli da ovaj član Zakona bude i da se usvoji u okviru čitavog ovog seta Zakona. A još bi napomenuo da smo takođe dobili, pošto sam čitao u medijima neke stavove iz, ne poslanika ovdje, već, a možda i ovdje poslanika, da smo svi mi dobili mišljenje, pa je rečeno da je ministar unutrašnjih poslova rekao da Zakon nije sporan, a svi smo dobili Mišljenje i ono je ovdje, svi mi poslanici iz Republike Srpske i ono je ovdje, Ministarstva unutrašnjih poslova između ostalog, između ostalog i u dijelu člana 111. Mi smo u prvom čitanju bili uzdražni da bi mogli doći u amandmansku fazu, da reagujemo na ovaj prenos nadležnosti. I nažalost kad smo došli u amandmansku fazu došli smo do jednog zida koji se zove Ustavnopravna komisija i koji nije dozvolio da danas sa svojim mišljenjem, odnosno gdje nije postojala većina, da mi danas kao Parlament odlučujemo o amandmanu. Ali to je pravo komisije bilo koje i ja nemam pravo da osporavam to komisiji, ali molim poslanike iz Republike Srpske da ne dozvole da se izvrši prenos nadležnosti u okviru člana 111. da ne dozvolimo da neka nevladina organizacija, koju je danas vrlo jednostavno osnovati, ima pravo da derogira Zakon o parničnom postupku na koje neko može da ostvaruje prava, pa između ostalog i pravo na neku naknadu štete kako je to rečeno ovdje u ovom članu 111. da ne dođemo u situaciju da odredbe iz Zakona o parničnom postupku i Zakona o advokaturi i Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći budu nevažne, odnosno neću reći nevažne, već nepostojeće ako damo pravo da pred sudom dođe nevladina organizacija i da zastupa. I mislim da bi upravo bila dobra poruka svih nas iz Republike Srpske da zaštitimo nadležnosti i da se ponašamo upravo na taj način i mi zbog toga očekujemo i nadamo se da ćete vi danas nedozvoliti zajedno sa nama da ne prenesemo nadležnost, koja je vrlo opasna, koja duboko zadire u nadležnosti pravosudnih institucija u Republici Srpskoj i da sačuvamo zajedno tu nadležnost, a mi ćemo naravno se odrediti upravo na ovaj način, bićemo protiv kako smo to, kako sam ja već i to mislim vrlo jasno i decidno obrazložio u okviru deset minuta svog izlaganja i izvinjavam se na ovih 14 sekundi, sreća pa je predsjedavajući se začitao pa nije vidio da sam prekoračio vrijeme.