Govor

Dobar dan. Hvala lijepo gospodine predsjedatelju. Pozdravljam kolegice i kolege, kao i kolege iz Zastupničkog doma. Pozdravljam predstavnike Vijeća ministara, ministre i zamjenike koji su ovdje prisutni. Naravno, i sve ove djelatnike koji su došli iz nadležnih institucija, organa BiH. Ponukan nedavnim nastupom generalnog sekretara UN-a koje se odnosilo na globalnu svjetsku krizu i njegovom konstatacijom da će se do kraja kalendarske godine sva ova dešavanja kad je u pitanju agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i globalna finansijska, ekonomska i privredna kriza, jednostavno da će imati posljedice po 94 zemlje u svijetu, bar po procjenama UN-a od kojih je sasvim izvjesno jedna od tih zemalja je i BiH, ja sam se odlučio ipak da iskoristim ovu priliku i da postavim pitanje, je li, Vijeću ministara odnosno predsjedatelju Vijeća ministara u tom kontekstu. Ono glasi – u posljednjih godinu dana građani BiH kao i građani Evrope su svjedoci brzih dinamičkih promjena u pokušaju velikih sila da uspostave novi geostrateški poredak. Posebno su značajna sa aspekta BiH ratna dešavanja i agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, te položaj zemalja EU u odnosu na novonastalu krizu. Već je sasvim izvjesno i primjetno da ratni sukob ima u globalnom smislu uticaj na svjetske finansijske tokove, privredu, posebno prehrambenu industriju, energetske i transportne privredne oblasti u kontekstu posljedica koje su uzrokovane različitim političkim stavovima pojednih zemalja o istom. Uvažavajući činjenicu da će navedena kriza potrajati i da će vjerovatno doživljeti vrhunac krajem kalendarske godine, te da je vrlo teško predvidjeti u narednom periodu da li će navedeni sukob eskalirati u kontekstu proširenja na zemlje EU i Jugoistočne Evrope potrebno je pod hitno u nadležnim institucijama svih organa vlasti u BiH poduzeti mjere i isplanirati postupanje u eventualnoj kriznoj situaciji da bi se upravljalo navedenim posljedicama. S tim u vezi postavljam pitanje Vijeću ministara BiH da li u skorijoj budućnosti predviđa mjere ozbiljne rekonstrukcije Vijeća ministara, ministarstava, uprava, agencija i drugih organa na državnom nivou sve s ciljem smanjenja ukupnog broja organa kojih imamo preko 70 od kojih je savim izvjesno 10 njih viška u kontekstu nadležnosti, a istovremeno uspostavom novih ministarstava, alternativnih institucija, agencija na državnom nivou gdje je preduvjet postizanje političkog konsenzusa koji podrazumijeva saradnju svih nivoa vlasti u BiH koje bi imale isključivo koordinirajući karakter, a čija uspostava se pokazala očigledno potrebnom i neophodnom u oblasti poljoprivrede, zdravstva, obrazovanja, pitanja mladih i stanovništva. Ukoliko nije moguće postići politički dogovor oko ...